Čitanje deklaracije na namirnicama

Autor: Sandra Peternek 15.09.2019.

Čitanje deklaracije na namirnicama

Često se pitamo što znače pojedini sastojci na prehrambenim proizvodima, što je pogotovo važno za oboljele od šećerne bolesti.

Znate li kako čitati deklaracije i na što obratiti pažnju?

Svaki prehrambeni proizvod kojega možete naći na policama u trgovinama, mora biti deklariran u skladu sa zakonskim propisima. Deklaracija, koja se obično nalazi na poleđini namirnica, predstavlja važan dokument u kojem se otkrivaju dodatne informacije.

Prema Pravilniku o općem deklariranju hrane, na namirnicama trebaju pisati karakteristike poput sastava, trajnosti, porijekla i metode proizvodnje. Način deklariranja hrane mora biti takav da podaci na deklaraciji ne obmanjuju potrošača.

Pročitajte zašto i dalje postoje nejasnoće?

Što znači „serviranje“ na deklaraciji?

Serviranje označava količinu hrane, a pored količine piše i kalorijska vrijednost u serviranju. Ne dajte se zavarati, što se u praksi često događa, navedena kalorijska vrijednost odnosi se na serviranje a ne na cijelo pakiranje!

Što je „veličina porcije“ na deklaraciji?

Veličina porcije je ono što sami odlučite konzumirati, nije svakome jednaka. Međutim, da bi se pokušalo standardizirati veličinu porcije (da bi se namirnice lakše usporedile) često se može na deklaraciji naići na izraz poput šalica brašna, žlice ili žličice.

Što znači „kalorije i kalorije iz masti“ na deklaracijama?

Vrlo jednostavno, to je količina kalorija po serviranju. Idealan primjer je da kalorije iz masti čine manje od 30% ukupnih kalorija – to znači da namirnica ima malo masti i nije štetna za srce. Ukupne kalorije razlikuju se od namirnice do namirnice.

Primjerice, ako pojedete jedno serviranje namirnice koja ima 250 kalorija, pripazite koliko je kalorija iz masti!

Što još piše na deklaraciji namirnica?

Na deklaraciji su obično navedene različite masti (transmasti, zasićene masti, mononezasićene masti, polinezasićene masti). Preporuka je da pri kupovini namirnica birate one s ograničenim transmastima i zasićenim mastima.

Preporuka je da se kolesterol ograniči na 300 miligrama dnevno.

Što se natrija tiče, osobe s povišenim krvnim tlakom i dijabetesom ne bi smjele uzimati više od 2,4 grama natrija dnevno.

Dnevna potreba za vlaknima je između 25 i 35 grama. Pripazite na namirnice na kojima piše da nemaju sadržanog šećera u sebi jer to ne znači da nemaju ugljikohidrata (koji je izuzetno bitan!)

Što znači „% dnevne vrijednosti“ na deklaracijama?

Naime, postotak dnevne vrijednosti računa se prema dnevnom unosu od 2 000 kalorija jer se smatra da je to dovoljno kalorija kako bi se održavala tjelesna težina.

 

Vrca Botica, M., Pavlić Renar, I. (2012.) Šećerna bolest u odraslih,Školska knjiga.