Mentalno zdravlje

Autor: IK 08.08.2020.

Mentalno zdravlje

Zdravlje nije samo odsustvo bolesti, već osjećaj potpunog tjelesnog, mentalnog i društvenog blagostanja. Tri spomenuta apsekta se međusobno isprepliću, utječu jedan na drugi, nadopunjuju. 

Kada stres i mentalna iscrpljenst vode razvoju tjelesnih poteškoća, tada govorimo o psihosomatskim simptomima i poremećajima. Psihosomatski simptom bila bi glavobolja, zatvor, nesanica. Psihosomatski poremećaji događaju se kada dođe do oštećenja nekog organskog sustava, uslijed dugotrajnih i intenzivnih psihosomatskih simptoma. 

Osim što mentalno stanje utječe na tjelesno zdravlje, i problemi s tjelesnim zdravljem mogu uzrokovati teškoće mentalnog zdravlja. To je najuočljivije kod kroničnih nezaraznih bolesti. One zahtijevaju prihvaćanje cjeloživotne dijagnoze, kao i prilagodbu životnog stila i navika toj dijagnozi. 

 

Mentalno zdravlje i dijabetes

Sve kronične nezarazne bolesti, zahtijevaju češće kontrole i redovito uzimanje lijekova, kao i određenu prilagodbu stila života. No, dijabetes je specifičan jer je vođenje računa o prehrani i tjelesnoj aktivnosti nezamijenjiv aspekt liječenja. Bolesnik mora naučiti dovoljno o svom stanju kako bi ga mogao aktivno kontrolirati, redovito paziti na sastav i količinu obroka, uvesti redovitu tjelesnu aktivnost radi bolje potrošnje glukoz u krvi te naučiti se dobro nositi sa mentalnih izazovima i stresom kako ne bi došlo do drastičnih pogoršanja stanja.  

 

Prvi susret s dijabetesom

Pri postavljanju dijagnoze, uobičajeno je prisutna nevjerica, a često i ljutnja jer je dijagnoza postavljena. No, u pozadini tih reakcija uglavnom se nalazi tuga, odnosno žaljenje nza svime što je bilo poznato do sada, kao i strah od nepoznate i neizvjesne budućnosti. Ono što ljudima pomaže u nošenju sa strahom je znanje. Bolesnicima se stoga preporučuje naučiti više o svom stanju - i kako bi se smanjio strah, i kako bi mogli adekvatnije regulirati svoje zdravstveno stanje. 

U taj proces valja uključiti i bliske osobe: roditelje oboljelog djeteta, braću i sestre, partnere i prijatelje. Osim što će možda čuti i uočiti nešto što bolesniku promakne, bit će i sigurno utočište i motivatori u trenucima kada se bolesniku teško nositi s bolešću ili postane zasićen bolešću. 

 

Stres

Stres je normalna i zdrava reakcija na neke promjene u našoj okolini. Bez njega se ne bismo mogli suočiti s izazovima u životu, niti ih premostiti. No, u današnjem ubrzanom tempu života stres je postao svakodnevica. Stres izaziva nis tjelesnih promjena na razini pojedinih organa, organskih sustava, na hormonalnoj razini. Te promjene se događaju kako bismo mogli izdržati velike napore, a problem nastaje zato jer u većini slučajeva tu energiju ne kanaliziramo tjelesnom aktivnošću, nego ostajemo sjediti na mjestu. 

 

Savjet

  • Uvijek valja imati na umu kako je pojedinac sam odgovoran za svoje ponašanje. Često poželimo okriviti nekog drugog, no samo o nama ovisi hoćemo li doživjeti stres ili ne. 
  • Srećom, traženje pomoći psihologa danas više nije tabu. Objektivna i stručna osoba može pomoći uočavanju novog uvida u situaciju te dati alate za bolje nošenje sa stresom. 
  • Nađite aktivnosti koje vas opuštaju i "pune energijom" i prakticirajte ih što češće. 
  • Razgovarajte s osobama iz svoje blizine o stvarima koje vas brinu i muče. Lakše je kada se negativne misli izbace, nego kada ih vrtimo stalno iznova u glavi. 
  • Pišite dnevnik, u kojem ćete navoditi i brige koje vas muče, ali i lijepe stvari koje su vam se dogodile. Nekad ih lako zanemarimo.