Važnost vježbanja za regulaciju dijabetesa

Autor: SP 23.04.2019.

Važnost vježbanja za regulaciju dijabetesa

Ljudsko je tijelo preodređeno za kretanje, ali je današnji sjedilački stil života uzeo zamah. Sve je češće i dulje sjedenje odnosno ležanje. Prilično je jasno koliko je poželjna redovita tjelesna aktivnost kako ne bi došlo do pojave preddijabetesa i prekomjerne tjelesne težine. Složit ćemo se, ovo je najjednostavnija i najjeftinija terapijska metoda bez koje kontrola šećerne bolesti ne ide.

Dobrobiti vježbanja

Redovita tjelesna aktivnost, koja se provodi tijekom nekog duljeg perioda sigurno ima trajnije efekte u odnosu na onu koja se kratko vrijeme provodila. Zbog toga je važno dulje hodanje ili šetnju redovito provoditi. Bolesnici s dijabetesom nakon vježbanja mogu opažati pad razine šećera u krvi nekoliko sati nakon tjelesne aktivnosti. Da bi se održala glikemija pod kontrolom važno je redovito vježbanje.
Kod osoba sa šećernom bolesti tipa 1, a nisu tjelesno aktivne, važna je redovita vježba inače će doći do inzulinske rezistencije – odnosno povećane potrebe za inzulinom kako bi se uspostavila dobra regulacija bolesti.

Postoje li idealne vježbe

Redovita tjelovježba od izuzetne je važnosti, a ako nemate vremena za ništa drugo dovoljna će biti šetnja. Iako se općenite liječničke preporuke odnose i na vježbe s otporom kako bi se radilo na osnaživanju mišića.  Dijabetolozi kažu da je kod osoba sa šećernom bolesti tipa 1 važno da se najprije provode vježbe jakosti za mišiće – a onda aerobne vježbe jer se time umanjuje rizik od hipoglikemije. 

  • Aerobne vježbe se odnose na aerobne sportove, odnosno vježbe izdržljivosti.
  • Anaerobne vježbe odnose se na sportove snage i brzine.
  • Jeste li znali da većina oboljelih od šećerne bolesti ima dijabetes tipa 2 – pri čemu se glavnim krivcem smatra sjedilački način života i prevelika tjelesna težina koja naginje pretilosti?

Jednako tako, redovita ali i strukturirana tjelovježba može umanjiti rizik od pojave šećerne bolesti tipa 2. Preporuka je da se napravi strukturirani plan provođenja aktivnosti, a ne da vrijeme prolazi pri čemu se niste umorili. Probajte!

Osim što tjelesna aktivnost ima pozitivan utjecaj na održavanje stabilne tjelesne težine, povoljno djeluje na smanjenje rizika razvoja nastanka krvožilnih bolesti te poboljšava razinu šećera u krvi.
Imajte na umu da nakon provedene intenzivnije tjelovježbe postoji veća šansa od nastanka hipoglikemije. Pripazite na intenzitet i vrijeme vježbanja, odnosno prilagodite vježbanje svojim mogućnostima.

Inzulinska rezistencija

Liječnik Ruderman prvi je opisao ovaj termin kao problem kojeg imaju izuzetno mršavi ljudi koji nikako nisu skloni vježbanju. Upravo takav tip osoba ima povišene vrijednosti masnoća u krvi, pri čemu je smanjena osjetljivost na inzulin što može biti stanje preddijabetesa.Prije nego što počnete tjelovježbu uvoditi u život kao svakodnevnu aktivnost, provjerite sa svojim liječnikom na koji način je regulirana vaša bolesti – postoje li već razvijene komplikacije.

Općenite preporuke za tjelesno vježbanje odnose se na redovitu kontrolu razine šećera u krvi neposredno prije i nakon vježbanja, vježbanje jedan sat nakon obroka, znati prilagoditi dozu inzulina odnosno izbjegavati mjesta aplikacije u one mišiće koji sudjeluju u vježbanju. Zapamtite, nakon tjelovježbe bitno je pojesti obrok kako bi se spriječila hipoglikemija.

 

Izvor:
Cigrovski Berković, M., Ružić, L. (2018): Šećerna bolest i tjelesno vježbanje, Znanje (4-44.str.)