Svakodnevno smo pod stresom. No, što to znači na naše tijelo? Ono što u svakodnevnom nazivamo stres, zapravo su stresori - uzročnici stresa. Sam stres je pak pojedinčeva reakcija na te uzročnike, odnosno niz emocionalnih i tjelesnih reakcija praćenih subjektivnim osjećajem preopterećenosti. Važno je napomenuti da se stres odnosi na svaku reakciju na uzbuđenje, tako da se javlja i u trenucima velike sreće i u trenucima velike brige ili straha.
Tjelesne reakcije na stres
Na temelju ovog subjektivnog osjećaja preopterećenosti i izazova, tijelo stvara reakciju koja se svodi na nešto što se naziva "reakcija borbe ili bijega". Tijelo usmjerava energiju na dijelove tijela koji su najvažniji u momentu ugroženosti - mozak, mišiće ruku i nogu, srce, pluća. Usporavaju se tjelesni procesi koji nisu neophodni za preživljavanje, primjerice probava hrane u želucu i tankom crijevu. No, istovremeno se može javiti potreba za obavljanjem velike ili male nužde.
Hormonalna slika organizma se mijenja, nadbubrežna žlijezda i štitnjača pojačano luče hormone koji su potrebni bilo za borbu, bilo za bijeg. Usporedo s tim raste i koncentracija inzulina, kako bi se mobilizirala energija iz šećera. Ipak, dugotrajna izloženost stresnim situacijama te dugotrajna visoka razina inzulina u krvi može voditi stanju koje se zove inzulinsa rezistencija. Tada receptori na inzulin u mišićima više nisu osjetljivi na inzulin, zbog čega raste koncentracija šećera (glukoze) u krvi. Inzulinska rezistencija može prethoditi dijabetesu tipa 2 i nekoliko desetljeća.
Možemo li bez stresa?
Nažalost, ne. Stres je evolucijska prilagodba i neophodan nam je za svakodnevno funkcioniranje. Bez reakcije stresa ne bismo dobro napisali ispit u školi, na vrijeme zakočili u prometu ili uhvatili čašu u padu. Umjerena količina stresa je zdrava i potrebna. Problem nastaje kada smo izloženi stresu svaki dan, veći dio dana. Kako nas stresna situacija priprema na veliku tjelesnu aktivnost, ostati sjediti u takvom momentu akumulira višak energije u organizmu, zbog čega se razvijaju kronične nezarazne bolesti.
Kako se nositi sa stresom?
- U razdobljima intenzivnih napora, svakako uključite tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Brzo hodajte, trčite, igrajte timski sport, plešite. Na taj način ćešte "potrošiti" višak energije nakupljen u organizmu.
- Prakticirajte vježbe opuštanja ili meditacije. One neće ukloniti stres, ali mogu pomoći otpuštanje nagomilanog stresa te razviti naviku umjerenijeg odgovora na stresne reakcije.
- Družite se s dragim ljudima, društveni kontakt i podrška zaštitni su čimbenici za naše zdravlje.
- Nađite hobi u kojem uživate u tolikoj mjeri da zaboravite na vrijeme i mjesto u kojem se nalazite.
- Dopustite si biti opterećeni i potražiti pomoć kada vam je ona potrebna - i emocionalnu i praktičnu.
