Kako dijabetes šteti psihičkom zdravlju?

Međutim, svi imaju jedno zajedničko, a to je ostvariti dobre vrijednosti šećera u krvi!

Kako

- Kako se to postiže? - upitala je dr.med. Sandi Tešanović iz KB u Dubrovniku, te dodala: "To se postiže promjenom stila života, a to je jako teško!" -Nije se lako odreći slasnog zalogaja, slatkih napitaka, kolačića i povremeno neumjerenosti u hrani. Nije se lako prisiliti i hodati , vježbati ili se tjelesno na drugi način aktivirati. Teško se za blagdane, rođendane, vjenčanja... odreći se zdravice, delicija na stolu i divnih torti! A sve je to nužno ako imamo šećernu bolest! Ako želimo dočekati u dobrom zdravlju starost.- kategorična je dr. Tešanović. Sve ovo utječe na naše raspoloženje i ukupno psihičko zdravlje. - Poznato je da četvrtina oboljelih od šećerne bolesti ima dijagnosticiranu depresiju. To je dvostruko više od stope depresije među ljudima koji nemaju šećernu bolest. Uočeno je da su simptomi depresije jači što je terapija složenija- to se odnosi na primjenu inzulina. Mnogi to doživljavaju kao znak osobito teške bolesti ili kao krajnji stadij bolesti, a to ima stresni učinak na psihu bolesnika.- kazala je dr. Tešanović. Stoga je psihosocijalna potpora jako važna i psiholog, pa i psihijatar su u širem timu liječnika koji se bave šećernom bolesti. -To je jednako važno kao i prehrana, tjelovježba i medikamentozna ili inzulinska terapija. Kod teških oblika depresije, isključivo terapija po psihijatru je nužna, a za sve ostale pacijente - ljubav i razumijevanje obitelji, odricanje od torti za cijelu obitelj, tjelovježba svih ukućana- podignut će psihički status pacijenta, jer je on dio njih: tima koji identično jede, pije, aktivan je kao i on! A čovjek je društveno biće i taj osjećaj ga čini sretnim! Ne zaboravimo uzrečicu- u dvoje je lakše sve! - poručila je dr. Tešanović.

Diabetes burnout

Diabetes burnout može trajati vrlo kratko, nekoliko dana, ali može trajati i nekoliko tjedana. Traje li dulje i ako se ne razgovara o tome (a ne uzimaju se lijekovi) može prerasti u depresiju. Kako bi se što prije prepoznalo znakove diabetes burnouta, liječnici su razvili „Diabetes distress scale„ obrazac koji popunjava osoba sa šećernom bolešću za prethodni mjesec, a koji liječniku daje uvid u psihičko stanje povezano s šećernom bolešću. Često puta je lakše savjetovati nekoga nego samog sebe. Još je teže zaista raditi na mijenjaju svojih navika i ponašanja, pogotovo nakon što se dijagnosticira dijabetes.