Donosi li budućnost izlječenje dijabetesa?

Autor: Sandra Peternek 10.07.2020.

Uz tehnološki napredak koji je donio senzore, pumpe, pametne lijekove – možemo li maštati o dovoljnoj količini inzulina u gušterači?

Donosi li budućnost izlječenje dijabetesa?

Pojačano se radi na razvoju inovativne terapije koja bi mogla zamijeniti korištenje inzulina i sve ubode što idu s aplikacijom.

Dosadašnji pokušaji i  istraživanja nisu bili previše uspješni budući da su rezultirali propadanjem beta-stanica Langerhansovih otočića gušterače.

Izraelska kompanija, Betalin Therapeutics, čiji znanstvenici rade na istraživanju smatraju kako će „biološka gušterača napravljena od plućnog tkiva svinja“ izazvati revoluciju. Baš kao što sva (klinička) istraživanja imaju nekoliko tzv. etapa, ovo je istraživanje bilo uspješno provedeno na životinjama. S obzirom na dosadašnje pozitivne rezultate, ne krije se nada o revoluciji u liječenju – odnosno izlječenju dijabetesa.

U suglasju nesuglasja koje medicina nužno nosi, nisam sklona prevelikim očekivanjima u liječenju ovom metodom: još uvijek je veći broj neuspjelih nego uspjelih slučajeva.
Imunogeni čimbenici koji su se dogodili u osnovi prirode bolesti najčešće se aktiviraju istim putevima, što još nismo nadišli unatoč tome što se transplantacija eksperimentalno istražuje već više od dvadeset godina
“, riječi su znanstvene suradnice i liječnice pri Zavodu za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KBC-a Sestre Milosrdnice, Kristina Blaslov.

istraživanje_dijabetes

Što ulijeva nadu u izlječenje dijabetesa?

"Moguć ključ liječenja dijabetesa je zapravo otkrivanje bolesti, a put do toga je dublje istraživanje genoma u kombinaciji s imunologijom“, nastavlja dr.sc. Blaslov.

Šira je javnost češće upoznata s dijabetesom, odnosno šećernom bolešću koja nema nekakve razlike odnosno tipove. Međutim, dio javnosti upoznat je s dijabetesom tipa 1, dijabetesom tipa 2 kao i trudničkim, gestacijskim dijabetesom.

Danas je isplativije sekvenciranje genoma od pojedinačnog testiranja genskih lokusa za koje znamo da dovode do monogenetskih oblika dijabetesa. Doktorica nastavlja, „Osobnog sam mišljenja da je genetički ciljana terapija realnija od novih stanica gušterače, a možda i od implantata koji produciraju inzulin.“

Ostaje nam za vidjeti što budućnost nosi, možemo li genetskim istraživanjima – uz imunologiju – doći do uzroka dijabetesa.

Ako bi se spriječio nastanak i razvoj dijabetesa, to znači da bismo riješili sveopći globalni javnozdravstveni problem s ovom bolešću.