Živimo li u debelom svijetu?

Autor: Sandra Peternek 03.12.2019.

Živimo li u debelom svijetu?

Uspoređujemo li naciju danas i unatrag 20 godina možemo reći da je broj pretilih čak duplo veći!

Osim što je debljina velik estetski problem, ona je i zdravstveni problem jer u svim segmentima negativno utječe na duljinu i kvalitetu života. Prilično zapanjuje činjenica da je u osnovnoškolskim klupama sve više debele djece!

Promjene u životnom stilu koje su se unatrag 20-tak godina dogodile itekako utječu na živote svih dobnih skupina. Lako dostupna visokokalorična hrana, slatka, masna i pržena jela, prevelik unos soli, nedovoljno aktivnosti i sjedilački način života uzimaju svoj danak.

Prije 20-tak  godina normalno je bilo dnevno unositi oko 5 000 kcal. Uz toliki dnevni unos normalno je bilo raditi fizičke poslove i biti konstantno aktivan tijekom dana te sagorjeti iste kalorije. Danas je sjedilački način života i tjelesna neaktivnost sve veća, dok je dnevni unos kalorije ostao istim/ili sličnim kao i prije.

Uzroci pretilosti

Među glavnim uzrocima pretilosti često ističemo nepravilnu prehranu, međutim što to točno znači?

U nepravilnu prehranu najprije uključujemo preobilne obroke koje organizam ne može potrošiti tijekom dana. Osim toga, tu je bitno istaknuti i lako dostupnu „brzu“ hranu bogatu mastima i šećerima. Nije rijetko vidjeti da se takva „brza“ hrana konzumira „s nogu“ i to uglavnom u krivo doba dana odnosno kasno navečer. Osim hrane treba spomenuti i piće, odnosno da alkohol i slatka gazirana pića krcata kalorijama pridonose uzroku pretilosti.

S pretilošću je povezana i (ne)tjelovježba, odnosno sve veći sjedilački način života kojim se ne potroše unesene kalorije tijekom dana. Jednako tako ne treba se zanemariti niti nasljedni faktor, odnosno genetika.

Vjerojatno ste i sami svjesni da hrana nekada zna služiti kao „ispušni ventil“ kojim hranimo svoje emocije. Nije toliko rijetko da se za slatkišima ili grickalicama poseže kada je u pitanju stres ili dosada.

Često se može čuti kako su ljudi „od malih nogu“ naučeni da se sva hrana iz tanjura mora pojesti, odnosno da nema bacanja hrane. Koliko obitelj može biti uzrok pretilosti? Do pretilosti mogu dovesti i neke druge bolesti poput poremećaja štitnjače ili nadbubrežnih žlijezda.

Koje su posljedice pretilosti

Pretilost osim bolesti srca sa sobom nose i potencijalni moždani udar, i drugi niz bolesti. Međutim, osim pretilost utječe i na druge probleme s kralježnicom, zglobovima, povišenim tlakom i masnoćama u krvi a na koncu i razvoj preddijabetesa odnosno dijabetesa tipa 2.

Ono što žene najčešće zabrinjava, a vezano je uz pretilost, jest potencijalna neplodnost, otežana trudnoća i porod. Pretilost utječe i na psihičko stanje ljudi koji se često povlače iz društva, budu osamljeni i imaju osjećaj odbačenosti iz sredine.

S obzirom na to da je debljina jedna od pet vodećih nezaraznih bolesti u Hrvatskoj, a u trendu je njezin porast svakako je cilj da se započne s redukcijom tjelesne mase ali i pravilnijom prehranom.