Visok šećer i COVID-19

Autor: Maja Berković Cigrovski 17.04.2020.

Nije neobično da u vrijeme sezonskih prehladai i drugih akutnih stanja vrijednosti šećera povišene. Trebate li pojačati dozu lijekova?

Visok šećer i COVID-19

Bolesnici s dijabetesom se znaju žaliti na visoke vrijednosti šećera u krvi, unatoč redovitom uzimanju terapije i obraćanja pažnje na unos hrane. Dodatan izazov predstavlja zaraza COVID-19 virusom, kao i sva druga akutna zdravstvena stanja koja remete metabolizam organizma. Logično je da se bolesnicima nameće pitanje: Trebam li pojačati dozu lijekova? Kolege s našeg suradnog portala Virtualna ordinacija razgovarali su s doc. dr. sc Majom Berković Cigrovski o ovoj dilemi. 

Što je visok šećer?

Bolesnici s dijabetesom na redovitim liječničkim kontrolama dobivaju upute o uzimanju terapije za dijebetes, kao i savjete za samoregulaciju svog stanja. Kada se javi i neka druga akutna bolest, poput prehlade ili viroze, preporučuje se redovito provjeravati vrijednosti razine šećera u krvi u nekoliko vremenskih točaka: ujutro natašte, ali i dva sata nakon svakog obroka. 

Preporuka je da vrijednosti šećera natašte budu ispod 7 mmol/L, a dva sata po obroku do 10 mmol/L. Nastavno na to, donosi se odluka o promjeni doze lijeka: „Obično smo za većinu osoba zadovoljni kada je HbA1c ispod 7%. Ako ove vrijednosti postižete s terapijom koju Vam je liječnik propisao, nema potrebe ništa mijenjati.", pojašnjava docentica Berković Cigrovski. 

Dakako, postoje iznimne situacije poput stresa ili drugih akutnih bolesti u kojima će se poremetiti vrijednosti razine šećera u krvi. „Ako je to nešto što traje dugoročnije, i ako ste se izvukli iz neke akutne bolesti – svakako je potrebna revizija terapije“, nastavlja doktorica. To je uvijek dobro raditi u dogovoru s dijabetologom, jer svako samostalno mijenjanje doze terapije može izazvati veće probleme.

Kada se daje inzulin i gdje se daje?

Nisu samo osobe s dijabetesom tipa 1 vezane za uzimanje terapije inzulinom. Isto se savjetuje i osobama s dijabetesom tipa 2, pogotovo onima koji imaju teškoća u kontroliranj usvog stanja. Stoga je jako važno uz pomoć liječnika naučiti sve o inzulinu – koji inzulin, kada, koje doze, zašto, gdje i sve druge odgovore na pitanja.

Prema riječima docentice Berković Cigrovski: "Poželjno je inzulin davati u potkožje (kožne nabore) trbuha, natkoljenice (bedra) ili nadlaktice."

Kada je riječ o davanju inzulina više puta dnevno, svakako je potrebno prilagođavati doze ovisno o vrijednostima:

  • Bazalni (noćni) inzulin daje se navečer i pokriva potrebe tijekom noći, iako bi bilo idealno da pokriva potrebe tijekom 24 sata. Njegove doze prilagođavamo vrijednostima šećera u krvi izmjerene ujutro natašte.
  • Prandijalni inzulin se uzima uz obrok, a njihova zadaća je kontrola porasta šećera u krvi s obzirom na unos hrane. Doza se prilagođava ovisno o sastavu specifičnog obroka. Zbog toga je bitno voditi računa o udjelu makronutrijenata (bjelančevina, masti, ugljikohidrata) u obrok, kao i vrijednost šećera prije samog obroka.

Docentica Berković Cigrovski dijeli i tajnu za regulaciju koncentracije šećera u krvi: „Ako imate li osjećaj da nakon samog obroka vrijednosti šećera nisu pale koliko ste očekivali, u takvim situacijama je uvijek dobro prošetati nakon obroka." Tjelesnom aktivnošću aktiviraju se mišići, koji troše dio tog viška šećera u krvi.