Hrana i bolje raspoloženje

Autor: Sandra Peternek 06.08.2019.

Hrana i bolje raspoloženje

Jeste li ikada bili gladni i neraspoloženi, a nakon jela i osjećaja sitosti postali dobro raspoloženi?

Neke namirnice imaju utjecaj na poboljšanje raspoloženja, jeste li otkrili svoje?

Tijekom gladovanja najčešće smo nervozni, pomalo živčani, ništa nam se ne da raditi pa se teško koncentriramo. Možemo li prevariti glad? Baš i ne! Jeste li ikada bili gladni dok ste čekali hranu u restoranu ili doma dok se ne skuha (ili ispeče) i bili ljuti i neraspoloženi dok ona nije gotova? A kada ste se najeli, taj se osjećaj u potpunosti promijenio? Doslovno! Iz ljutnje u sreću...

S druge strane, često se događa da neraspoloženje rješavamo hranom jer znamo da će nam ona barem djelomično popraviti raspoloženje. Osjećate li zaista onda sretnije i raspoloženije? Koliko je tu utjecaj mozga i misaonih procesa, a koliko je odgovoran zaista sam osjećaj gladi?

Utjecaj hrane na raspoloženje

Šećeri u prvom redu imaju utjecaj na „popravljanje“ raspoloženja jer brzo ulaze u krvotok i inzulin se brže otpušta u krvotok. Ali nakon takvog brzog odgovora, razina glukoze u krvi još brže pada! Pripazite s unosom takve hrane.

Puno brzih ugljikohidrata može izazivati intenzivan osjećaj ugode međutim nakon takvog obilnog obroka često i relativno brzo se pojavljuje osjećaj pospanosti i umora.

Jednako tako, hrana bogata brzim ugljikohidratima brzo diže glikemije i jednako brzo ih spušta! Takve bi namirnice trebalo konzumirati što rjeđe.

Kakav utjecaj kava ima na Vas? Vjerojatno ju velik dio nas pije svakodnevno, ima li ona još uvijek stimulativan utjecaj ili je samo svakodnevna naivka? Banane, žitarice, mlijeko, datulje su hrana bogata triptofanom – odnosno tu se sintetizira serotonin koji nam je poznat jer ga povezujemo s raspoloženjem, jačom potrebom na aktivnošću i drugim pozitivnim osjećajima. Orašasti plodovi poput oraha, badema, jaja, ribe nazivaju se „hranom za mozak“ jer su bogate dopaminom.

Često se u našim kuhinjama za spravljanje obroka koriste maslaci, margarini, ulja i špek (slanina). Ovakve masnoće svakako bi trebalo umanjiti na dnevnoj razini i probati ih mijenjati nekim drugim izvorima masnoća.

Nabrojali smo tek nekoliko skupina hrane, ali je očigledno da postoji povezanost s raspoloženjem. S obzirom na kemijski sastav neke od namirnica imaju  utjecaj na mozak i raspoloženje. No, je li poželjno utjecati na dobro raspoloženje hranom i gotovo svakodnevno uživati u istoj?

Ključ je u umjerenosti jer samo tako utječemo na tjelesnu težinu i dobro regulirane glikemije.

Povremeno uživanje u primjerice tamnoj čokoladi koja ima velik udio flavonoida, antioksidans koji štiti od bolesti poput bolesti srca, krvnog tlaka, kolesterola, ne bi trebao biti velik problem. Ovdje možete pročitati nekoliko kulinarskih savjeta.

Jeste li i Vi primijetili da povremeno lošije raspoloženje kompenzirate s određenom hranom?